Sadržaj
pojedinih biogenih elemenata u listu i prinosa usko su povezani. Zato je
analiza sadržaja makro i mikro elemenata u listu našla primenu u određivanju
normi đubriva u intenzivnoj voćarskoj proizvodnji. Analiza lista je proces u
kome se listovi skupe, osuše, usitne i hemijskom analizom se utvrdi sadržaj
biogenih elemenata u njima.
U naprednim voćarskim regionima izrađeni su
standardi optimalnog sadržaja pojedinih biogenih elemenata u listu uzorkovanih
tokom perioda jul – avgust. Upoređivanjem podataka dobijenih folijarnom analizom sa standardnim vrednostima dobijamo
podatak o stanju ishrane voćaka i potrebama za hranljivim elementima, čime se
se mogu korigovati norme đubriva utvrđene kontrolom plodnosti zemljišta.
Listovi se skupljaju od sredine jula do sredine avgusta (period diferenciranja
začetaka cvetnih elemenata u pupoljku). Kod svih voćnih vrsta je to 60 – 70
dana nakon opadanja kruničnih listića – cvetova. Važno je da prosečan uzorak
verno reprezentuje po morfološkim, fiziološkim i hemijskim osobinama listove
zasada sa kojih su uzeti. Listovi se uzimaju zajedno sa lisnom drškom i to sa
sredine ovogodišnjeg mladara na periferiji krošnje, maksimalno 2 lista sa
jednog mladara. Voditi računa da se uzorkovanje vrši pre prskanja ili što
kasnije posle tretiranja jer se Zn i Mn nalaze u fungicidima (pročitati na
pakovanju) i može doći do povećanja vrednosti ovih elemanata u listu.
Preporuka
je ne uzorkovati ceo voćnjak odjednom već podeliti ga u tri dela i svake godine
raditi po jedan deo. Isto se odnosi na mlade voćnjake i one u rodu. Jedan
prosečan uzorak čini 70-90 listova, ali može da bude i veći, 150 – 200 lisova,
zavisno od ujednačenosti zasada i željene tačnosti. Za utvrđivanje potreba
voćnih vrsta za hranljivim elementima ne možemo se osloniti posebno na analizu
zemljišta ili lista, niti ih suprostavljati. Stoga folijarnu analizu treba
kombinovati sa agrohemijskom analizom zemljišta, vizuelnom kontrolom izgleda
voćke ( stanje lisne površine i veličine prirasta), kao i količine hranljivih
materija iznetih prinosom iz zemljišta. Rezultati ove tri metode daju
najprecizniji obračun potrebne količine hraniva za dobar prinos voćaka.
Izvor : psss.rs
Autor: Radmila
Koprivica, dipl.ing.