Kiselosti zemljišta od oko pH 5,5 se smatra kritičnom, jer se ispod ove pH
vrednosti povećava rastvorljivost Al, a pri još nižim vrednostima, on prelazi u
zemljišni rastvor i tada postaje toksičan za biljke.
Međutim, različite biljne vrste različito reaguju
na kiselost zemljišta. Neke od njih su u većoj, a neke u manjoj meri
tolerantne, s tim da većina njih zahteva neutralna ili blago kisela zemljišta.
Zemljišta koja su tokom godine izložena većoj količini padavina, što je
prvenstveno uslovljeno klimatskim karakteristikama, su više podložna
zakišeljavanju.
Njihova razgradnja ima za
posledicu ispiranje i gubitak baza koje su učestvovale u građi njihovog
mineralnog dela i adsorptivnog kompleksa (Ca, Mg, K, Na), a koje pri
zakišeljavanju bivaju zamenjeni vodonikovim jonima. Ovo je vrlo čest slušaj u
Srbiji, pogotovo u planinskim oblastima, pri čemu zemljišta postaju jako kisela
(niža od pH 4).
Ukupno gledano, problem
kiselih zemljišta predstavlja značajan problem zemljišta Srbije. S obzirom da
kisela zemljišta zahvataju veći deo poljoprivrednih površina centralnih delova
Srbije, značajno se smanjuje i njihova produkciona sposonost. Intenzivnijem
procesu zakišeljavanja zemljišta tokom proteklih decenija doprinosi i smanjeni
unos organskih materije i primena isključivo mineralnih (azotnih) đubriva.
Autor: Ana Prokić, dipl.ing.
Izvor:Psss.rs