 |
| Stajnjak |
"Cilj primene organskog đubriva je povećanje biološke aktivnosti zemljišta,a samim tim i njegove plodnosti. Unošenjem organske materije popravljaju se fizičke,biološke i hemijske osobine zemljišta."
Poljoprivrednici koji se bave stočarstvom period
zimskih meseci koriste da bi transportovali stajnjak do parcela. Transport
stajskog đubriva poskupljuje njegovu primenu, a često je neophodna i dodatna
radna snaga. Uz to mnogi poljoprivrednici moraju da kupe stajnjak pa kad na to
dodaju i zahteve transporta i rasturanja đubriva, često i odustanu od upotreba
ovog organskog đubriva.
Upotreba
stajskog đubriva - zapostavljena
Iz
ekonomskih i organizacionih razloga, upotreba stajskog đubriva u našoj zemlji
vrlo često biva zapostavljena. Primenom organskih đubriva unose se i korisni
mikroorganizmi u zemljište, a istovremeno se aktivira njihov rad. Cilj primene
organskog đubriva je povećanje biološke aktivnosti zemljišta, a samim tim i
njegove plodnosti. Unošenjem organske materije popravljaju se fizičke, biološke
i hemljske osobine zemljišta. Osim toga što je izvor najvažnijih hranljivih
materija neophodnih za razvoj biljke, stajsko đubrivo bogato je i
mikroorganizmima i bakterijama, koje veoma povoljno deluju na strukturu
zemljišta.
Važno je da
se stajnjak po parceli primeni što ravnomernije, da ne bi došlo do nejednake
bujnosti useva i njihovog poleganja na mestima gde je rasturena veća količina
stajskog đubriva.
Vreme
rasturanja stajnjaka
Stajnjak
treba rasturiti neposredno pred osnovnu obradu zemljišta. Po nanošenju potrebno
ga je zaorati da bi se smanjili gubici azota koji nastaju ako se stajnjak
ostavi na parceli mnogo pre obrade. U zavisnosti od toga da li je zemljište
teže ili lakše stajnjak je potrebo zaorati pliće, odnosno dublje.
Pri plićem
zaoravanju stajnjaka nedostatak je što ga oruđa za dopunsku obradu zemljišta
iznose na površinu. Nekada se rastura i svež stajnjak. Iako ima manje gubitke,
jer nema skaldištenja ovog đubriva napomena je da se ovakvo đubrivo ne treba
rasturati u periodu blizu setve ili sadnje. Naime, burno razlaganje stajnjaka
može oštetiti mlade biljke ili seme pri klijanju. Svež stajnjak ima i druge nedostatke.
Teže ga je rasturitii zaorati, a sporije se i razlaže i deluje, navodi PSSS
Leskovac.
Neophodno
uraditi analizu zemljišta
Količina
stajnjaka koja se preporučuje za rasturanje zavisi od osobine zemljišta i klime
ali i kvaliteta stajnjaka i zahteva useva. Najčešće se đubri količinom 20 do 40
tona po hektara. Pre upotrebe stajnjaka svakako je potrebno uraditi
agrohemijsku analizu zemljišta na osnovu koje stručno lice daje preporuku. S
obzirom na to da stajnjak ima produženo dejstvo preporuka je da se na težim
zemljištima unosi na svakih četiri do pet godina, ilovači tri do četiri godine,
a na lakišim dve do tri godine.
U sistemu
intenzivne poljoprivredne proizvodnje relativno je niska koncetracija hraniva
na težim zemljištima pa je preporuka da se stajnjak kombinuje s odgovarajućom
količinom mineralnih hraniva, a sve na osnovu rezultata analize zemljišta kao i
potreba useva.
Jelena
Stojiljković, PSSS Leskovac
Autorka: Marija Antanasković
Izvor:agroklub.rs