Malina i kupina se mogu
saditi od završetka vegetacije u jesen do početka vegetacije u proleće. Prednosti jesenje sadnje su u obnovi
korenovog sistema tokom zime i boljem
razvoju sadnica sa početkom vegetacije.
Međutim često vremenski uslovi tokom jeseni nedozvoljavaju adekvatnu pripremu
parcele za sadnju . Pojedinih godina a takva je bila 2014 godina , vegetacija
se produžila i lišće sa izdanaka je opalo u decembru mesecu.
Prilikom uzimanja
sadnog materijala treba obratiti pažnju na ekološke uslove I fiziološko stanje
malinjaka odakle se uzimaju sadnice. Rano vađenje sadnica poništava sve prednosti
jesenje sadnje jer nesazrele sadnice
imaju slabiji potencijal i manje
rezervnih materija u korenu što se ogleda u slabijem prijemu i
porastu tokom vegetacije. Bolje je sadnju ostaviti za zimu ili rano proleće
nego saditi nesazrele izdanke ili saditi na nepripremnjenoj parceli.
Na žalost
većina novih zasada maline se podiže uzimanjem sadnica iz rodnih zasada gde
nema zdravstvene kontrole sadnog materijala a vreme i tehnika vađenja sadnica
prepuštena je savesti onih koji te sadnice prodaju. Zbog lakšeg I bržeg vađenja sadnice se često
čupaju pa iako je zemljište rastresito dolazi do kidanja žila I oštećenja
podzemnih pupoljaka.
Kupina se razmnožava ožiljavanjem vrha izdanaka koji se u
zemljište postavljaju tokom avgusta i
septembra. Takvi izdanci na području Zapadne Srbije najčešće ne stignu da
obrazuju dobro razvijen korenov sistem za jesenju sadnju zbog čega se kod kupine preporučuje prolećna sadnja.
Autor: dipl.ing. Đorđe Sovilj
Izvor: Psss.rs